Osnovne informacije o prosjačenju

cropped-defendologija-baner1.jpg

ŠTA JE PROSJAČENJE? 

‚‚…niz aktivnosti kojima pojedinac traži novac od nepoznate osobe, a na osnovu svog siromaštva ili u potrazi za dobrotvornim donacijama pozivajući se na zdravstvene ili vjerske razloge. Prosjaci isto tako mogu prodavati manje predmete…zauzvrat  tražeći novac čiji iznos nije utemeljen vrijednošću koji se prodaje‚‚. MOR

Book_Worm_AnimationŠTA JE DJEČJE PROSJAČENJE?

Nova vrsta prosjačenja se skoro i ne odvaja od prosjačenja odraslih, iako ima čitav niz specifičnosti i kvalitativno drugačije posljedice.

Stručnjaci navode da pravno definisanje pojma dječijeg prosjačenja nije potrebno, jer je prosjačenje u stvari oblik zlostavljanja i zanemarivanja djeteta

U prosjačenju dijete je izloženo zlostavljanju i zanemarivanju, neželjenim i štetnim uticajima, a pri tome je manje bitno kojom se konkretno aktivnošću dijete na ulici bavi – rad ili prosjačenje.

Zatim to je kretanje i rad u grupama.

Održavanje dobrih odnosa sa okruženjem kao jedna vrsta socijalnog kapitala te djece koja prepoznaju koja ih to lica neće napadati odnosno koja će ih u određenim situacijama i zaštititi (policajci, taksisti, vlasnici prodavnica).

nOva djeca svakim danom grade kapacitete i pronalaze mehanizme kako da prežive

KOJE SU KARAKTERISTIKE DJEČIJEG PROSJAČENJA? 

Najveći broj djece koja se bave prosjačenjem ističu da se tim ‚‚poslom‚‚ bave duže vrijeme, u prosjeku 3 -5 godina

Djeca koja se bave prosjačenjem svakodnevno borave na ulici što znači da su ta djeca razvila čitav niz mehanizama preživljavanja. Neka od njih su:

Jedna od najčešće korišćenih jeste razvijanje pripadnosti grupi na ulici.

Turistička sezona – broj djece u Crnoj Gori naročito na primorju se povećava za nekoliko puta (djeca iz regiona), migracije u cilju prosjačenja – iz manjih u veće gradove  i to najčešće lokacije: prometne ulice, trgovi, tržni centri, od vrata do vrata. Iskustva pokazuju da 75% ‚‚zarađenog‚‚ novca ova djeca daju roditeljima 17% novac predaje drugim ljudima.

Djeca formiraju grupe u okviru kojih ili žive ili ‚‚rade‚‚ zajedno – takav oblik društvenosti im donosi niz ‚‚prednosti‚‚ kao što su: zaštita od drugih grupa vršnjaka, ali i od odraslih, nabavljanje hrane. Međutim to nosi i određene rizike kao što je stvaranje hijerarhije sa precizno definisanim položajima i očekivanjima. Sljedeći mehanizam preživljavanja jeste: izbjegavanje opasnih mjesta ili lica.

DJEČIJI RAD?

Dječiji rad je u stvari izraz siromaštva porodice i loših uslova života. Najčešće su u dječijem radu angažovani dječaci i to u: nadničarenju, skupljanju sekundarnih sirovina i starog gvožđa. Dok se djevojčice se angažuju u kućnim poslovima.

Jedna od najčešće navođenih definicija u stručnoj javnosti je sledeća: – “Dijete ulice odnosno dijete koje (između ostalih aktivnosti) prosi je bilo koji dječak ili djevojčica do 18 godina starosti za koga je ulica postala pretežni izvor prihoda i koje nije adekvatno zaštićeno ili nadzirano od strane odrasle zrele osobe.” Unicef

Djeca na ulici – djeca koja rade na ulici – veliki dio dana provode na ulici obezbeđujući prihod za sebe ili članove svoje porodice, a noću se vraćaju svojim porodicama sa kojima žive, najčešće u neformalnim naseljima. Moguće je da neka od njih pohađaju i redovnu nastavu.

DA LI POSTOJI REGISTROVAN BROJ DJECE NA ULICI?

Kada govorimo o ukupnom i preciznom broju djece koja se nalaze na ulici jedini i odgovarajući odgovor mogu biti samo pretpostavke. I prostim posmatranjem vidimo da pojava postoji na našim ulicama. Ovom pojavom se skoro niko ne bavi. Prvo Svratište a kasnije i Dnevni centar za djecu na ulici u Crnoj Gori organizovala je Defendologija centar Crne Gore. web: Defendologija centar Crne Gore

Iako neposredno vidimo osobe koje prose, institucionalno – pojava prosjačenja je nevidljiva a, nevidljive su:

  • osobe – najčešće djeca koja se bave prosjačenjem i to najčešće u pravnom smislu
  • djevojčice upletene u prosjačenje kao poseban problem (trafiking, prostitucija, dječija pornografija)
  • Djevojčice – prosjakinje u Crnoj Gori, Romkinje?

Obrazovna deprivacija djece ?

Naročito je sitacija alarmantna u romskim naseljima, gdje djeca ostaju na nivou osnovne škole. Romske djevojčice – rani brakovi, nizak nivo obrazovanja roditelja – nepismenost majki, nedostatak uzora unutar zajednice, zatvorenost zajednice i sve prisutnija etnička distanca.

Zdravstvena deprivacija djece? 

Djeca koja se bave prosjačenjem su nevidljiva, najčešće nijesu upisana u knjige rođenih, nemaju zdravstveno osiguranje, a svakodnevno su izložena lošim uslovima života, hladnoći ili visokim temperaturama, najčešće ova djecu su neuhranjena.

Resocijalizacija? 

Izuzetno važan segment, uklapanje u ‚‚normalne‚‚ društvene tokove. Ovo je osnovni nedostatak u našoj društvenoj zajednici.

KOJE SU POSLJEDICE?

Djeca koja prosjače lak su plijen za grupe koje se bave trgovinom ljudima, dječijom prostitucijom i pornografijom. Djeca koja prosjače uskraćena su za period djetinjstva – preuzimaju odgovornost za svoju egzistenciju i egzistenciju svoje porodice. Namjerno sakaćenje djeteta od strane roditelja u cilju izazivanja sažaljenja.

Takođe, Djeca su isključena iz redovnog školovanja, odrastaju bez adekvatnog porodičnog okruženja i bez adekvatne vršnjačke grupe.

Ova djeca su uskraćena u svim segmentima svog života, a njihov pravilan razvoj  višestruko je, a u nekim slučajevima i trajno ugrožen.

ZATO!!!

Zajednica je resurs koji može predstavljati izvor rešavanja problema ili mjesto koje generiše i otežava njihovu situaciju.

VAŠA DEFENDOLOGIJA

 

Advertisements